Vojislav Govedarica iz Gacka u velikom stilu došao u Los Anđeles i igrao je pored najvećih zvijezda Holivuda, a bio je i Staloneov lični telohranitelj.
„Prvo sam slušao priče o Voju s beogradskog asfalta. Onda smo se sreli u Holivudu, gde je takođe postao legenda. Veliko je zadovoljstvo ugostiti ga i u našoj seriji“, rekao je tim povodom reditelj Predrag Gaga Antonijević.
U svijet filma Voja Krstaricu uveo je reditelj Puriša Đorđević ulogama u filmovima „Jutro“ i „Podne“, kao i Đorđe Kadijević u ostvarenju „Praznik“, a igrao je i sa Batom Živojinovićem u „Operaciji Beograd“ i „I bog stvori kafansku pevačicu”.
Nakon odlaska u Ameriku, vrlo brzo je postao poznat i široj javnosti, i to po ulozi nezgodnog Rusa Jušina iz akcionog filma „Rambo „(1985) sa Silvester Staloneom, čiji je bio i lični telohranitelj. Ovaj živopisni snagator pojavljuje se i u filmu „Lavlje srce“ (1990) sa Žan-Klodom van Damom, u kom igra narednika Legije stranaca i izgovara nekoliko replika na srpskom. Beogradom se prenose legende o njegovoj hrabrosti, a zbog brojnih viteških anegdota prozvali su ga i „kolos nežnog srca“.
Vojislav Govedarica rođen je 1940. godine u Gacku.
Glumac je kasnije prozvan Voja Krstarica, a sad otkriva detalje svog prijateljstva sa Silvesterom Staloneom i Žan Klodom van Damom, kao i svom životu u Holivudu. On nikada nije sanjao da bude filmska zvezda, ali smatra da je zato i doživeo uspeh.
Kako je počela vaša saradnja sa Silvesterom Staloneom?
„Pre nego što sam se upoznao sa Staloneom igrao sam samo dve manje uloge. Saradnja sa njim počela je na vrlo smešan način. Agent me je jednog dana pozvao i rekao mi da imam ponudu da glumim u filmu „Rambo“. Otišao sam tamo i kasting direktor me je zamolio da izvedem neki potez. Ja sam ga uhvatio za vrat i bacio na fotelju, pa su me posle zezali da sam zato i dobio ulogu. Poslali su me da upoznam Stalonea i bogami sam ga dugo čekao ispred vrata. Pojavio se u crnom šortsu, tek što je izašao iz teretane. Tada mi je rekao da se konačno pojavio neko veći od njega. Tada sam mu rekao da sam ja i jači, a ne samo veći, uhvatio ga i prevrnuo“, kaže Govedarica.
Kako je došlo do toga da postanete Staloneov lični telohranitelj?
„Posle uloge u „Rambu“ putovao sam svuda i Stalone i ja nismo bili u kontaktu. Jednog dana, pozvao me je njegov dubler i rekao da moram da se vratim u Los Anđeles jer svi, sa Staloneom na čelu, nedjeljama ne prestaju da pričaju o meni. Zamolio me je da ga hitno pozovem jer, kako je naveo, ne treba mu puk vojske, već samo jedan kao što sam ja. Kada smo se čuli, sljedećeg dana sam počeo da radim. Nisam ja bio njegovo obezbjeđenje, već njegov lični čuvar. Išao sam uz njega jer mi je najviše vjerovao“, priča ovaj Hercegovac.
Za razliku od mnogih holivudskih telohranitelja, niste prodali privatne informacije, iako vam je nuđen veliki novac?
„Nudili su mi novac da kažem nešto o ženama sa kojima je bio, njegovom načinu života, da otkrijem prljav veš, ali nikada na to nisam pristao. Meni su čast i obraz na prvom mestu, Stalone me je zbog tih osobina i držao blizu sebe. Šta bi mi značilo da jednu informaciju prodam za 300.000 evra ako ne bih mogao da hodam ulicom uzdignute glave. Kada god bismo se kasnijih godina čuli, rekao bi mi da je ponosan na moje dostojanstvo“, otkriva Govedarica.
Kako ste dobili nadimak Krstarica?
„Dok sam radio kao obezbeđenje, dešavale su se tuče i onda bih ja pre nego što nekoga sastavim sa zemljom upozoravao momke da se smire, da ćute. Pročulo se da sam jak i da sam jednim udarcem sređivao i najjače momke tog vremena. Onda je jedan bata rekao: ‘Došla je neka krstarica, sve će potopiti’. Tako sam ostao Krstarica“, objašnjava Gačanin sa holivudskom karijerom.
Da li se družite sa holivudskim zvijezdama?
„Glumci u Holivudu se ne druže jedni sa drugima, već se povlače u sebe. Imaju svoj krug ljudi, svoje aktivnosti i nije im svojstveno da jedni sa drugima budu bliski. Ponekad, kada se dogovara neki projekat, okupe se na večeri, ali to je sve. Nisu oni topli i pristupačni kao Balkanci. Odrastaju mnogo drugačije i ne uče se tom nepotrebnom okupljanju sa svim i svakim“, priča Krstarica.
Kako provodite vrijeme u Americi otkako ne snimate?
„Vrijeme provodim u šortsu, na treningu. Ustanem, ne presvlačim se, već odmah na trening, i to traje nekoliko sati. Kada se vratim sa treninga, sinovac mi kaže – voda ti je spremna, idi se kupaj. Znate li šta mi radi? Plaknem se ja, šta ću, da ne smrdim. (smeh) Trening mi najviše vremena oduzima i sport je obilježio čitav moj život. Za drugo ne znam od 13. godine i primarno mi je da ostanem u formi. Ljudi i dan-danas ne znaju koliko godina imam. Izgledam bolje od mladića trostruko mlađih“ zaključuje ovaj vitalni Hercegovac.
Izvor: Radio Trebinje