“Fungi kultura”: Proizvođači gljive bukovače iz Tuzle

Fungi kultura zasniva se na kompletnoj proizvodnji na domaćim sirovinama.

Edis Osmić, Danijel Stjepanović i Erdžan Junuzović tri su mlada momka iz Tuzle koja su ove godine započela zanimljiv, a pokazalo se kasnije i isplativ biznis.

Proizvodnja bukovača pod nazivom „Fungi kultura“ nastala je kao plod dugogodišnjeg prijateljstva i zanimljive ideje koju su dugo razmatrali. Bukovače im nisu bile strane jer se otac jednog od njih godinama bavio gljivarstvom.

„S vremenom smo i mi razvili ljubav prema tome. Razmišljali smo i odlučili. Zašto mi to ne bismo pokušali proizvoditi? Sjeli smo i razmislili o tome. Shvatili kako ide proces proizvodnje. Naučili o tome. Dosta edukacije smo prošli. Pronašli gdje možemo nabaviti dobar supstrat i micelij i sve ono što nam treba da bi naš proizvod bio vrhunske kvalitete“, ispričao je Erdžan Junuzović, jedan od trojice osnivača Fungi kulture.

On dodaje da su imali sreće jer u tom trenutku kada su se odlučili na pokretanje biznisa, bio je projekat Fondacije tuzlanske zajednice na koji su aplicirali te dobili dio sredstva. Preostali dio su sami obezbjedili i pokrenuli proizvodnju u prostoru Inkubatora u Lipnici kod Tuzle koji nudi povoljne uslove za početnike i start up projekte.

„Sve ostalo uradile su naše ruke i naših 30 prstiju. Objezbjedili smo dio sredstava sami jer smo svi zaposleni i radimo. Ovo nam je dodatna djelatnost koja je registrovana“, kaže Junuzović.

Kompletna proizvodnja je  organska. Domaća slama se kuha i pasterizuje na određenoj temperaturi i hemijski se ne tretira. Micelij prave sami i zajedno sa slamom trpaju u vreće, što više može stati. Sve to se pakuje u strogo sterilnim uslovima. Vreće se stave na police i izbuše se rupe na njima. Potrebna je određena temperatura i svjetlost, pojašnjava Edis Osmić, drugi član Fungi kulture. Uz dobre uslove, od vreće se može nabrati od 1,5 do 3 kg.

„Kompletan proces je naš. Od nabavke vreća, slame, supstrata koji sami proizvodimo. Proizvodimo micelij vrhunskog kvaliteta i kompletan proces zaokružujemo sami. Sam urod ovisi od procenta ukupne težine vreće. Nekih 20- 25 % težine vreće je rod koji se bere u tri vala. Prvi val je najznačajniji. Naredni val je 50 % prvog roda. Do neka tri vala je isplativo, a nakon toga se prazni prostor i ubacuju se nove vreće u sterilisan prostor“, ističe Osmić.

Ova gljiva voli hladniju temperaturu u procesu rasta, nastavlja Osmić, ali prije toga ima proces inkubacije kada mora biti na drugoj temperaturi i u posebnoj prostoriji.

„U samom procesu rasta, temperatura da bude nekih 21 ili 22 stepena. Veća vlažnost je potrebna i smjena dana i noći. Prirodno svjetlo je najbolje ili ovako neka simulacija kao kod nas“, kaže ovaj mladi gljivar i naglašava da uzgoj nije težak ali da se pažljivo mora odraditi svaki korak tokom proizvodnje da bi berba bila uspješna.

Osim što su veliku pažnju posvetili tome, dobro su i brendirali svoj biznis na društvenim mrežama gdje svakodnevno pokazuju na koje sve načine se bukovača može koristiti.

Prije prodaje, dobro su izučili svojstva gljive. Danijel Stjepanović, treći član ekipe, kaže da je bukovača  idealna zamjena za meso. Bogata je vitaminima, aminokiselinama, vlaknima.  Farmaceutska industrija je dosta koristi u prizvodnji lijekova.

„Kupci su razni. Nema neke starosne dobi. Najviše su oni koji imaju dobra iskustva sa bukovačom. Međutim, nakon uvida u recepte i ljepotu gljive, mnogi se odlučuju da to probaju. Naročito nam je drago kada probaju da kažu da im se sviđa i da žele još“, rekao je on.

Edukaciju o bukovačama, pratio je određeni dizajn, pripreme jela, recepata, on line objavljivanje, a sve kako bi se privukli kupci.

„Krenut ćemo i u prodavnice. I to će pratiit drugačiji način pakovanja, dizajna, svega. Trudimo se da sada svježe ubrane gljive dostavljamo na adrese naših kupaca u najkraćem roku od osam sati”,  ističe on.

Do sada najveći buket gljiva koji su ubrali imao je 1, 3 kg, a inače praktikuju da budu od 300 do 400 grama jer su tada, kako kažu, najljepši, najlakše se transportuju i ne dođe do oštećenja.

Uz sav trud i kvalitet ovih proizvođača, Fungi kultura postaje domaći brend, drugačiji od svih  i pokazuje jednu pozitivnu priču kako se posao može pokrenuti iz svega pa i iz prazne slame sa naših njiva.

Izvor: LikeStory