Pedagoški zavod Republike Srpske pripremio je novi nastavni plan i program za prvi razred osnovne škole.
Republički pedagoški savjet pripremio je prijedlog novog plana i programa za prvačiće kojim će se insistirati na tome da prvi razred osnovne škole bude samo priprema za školu bez da se šestogodišnjacima stvara nepotreban pritisak da u prvom razredu već treba da uče. Novi plan i program za prve razered osnovnih škola u mnogome će rasteretiti kako učitelje tako i učenike prvog razreda. U sklopu novog plana i programa u prvom razredu priprema za školu će se odvijati isključivo kroz igru, bez klasičnog principa učenja i insistiranja na znanju kao i validaciji istog.
Kako objašnjava direktor ovog zavoda Predrag Damjanović, razlog da se novi plan predloži resornom ministarstvu je upravo u tome što je uočeno da ideja devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja, sa prvim razredom samo kao prelazom između vrtića i škole, u praksi rijetko gdje funkcioniše baš tako.
„Kada je taj devetogodišnji model uvođen eksperimentalno, još 1999. godine, to je zamišljeno da se djeca od šest godina obuhvate nekom obavezom, jer nismo imali ni vrtića, odnosno da se navikavaju na rad u odjeljenju i da to bude priprema za školu. Međutim, to je jako teško provoditi u školama, što zbog odnosa učitelja, za koje je priprema za rad sa šestogodišnjacima mnogo kompleksnija, što zbog očekivanja roditelja koji često gledaju preambiciozno na to i žele da se pokaže šta njihova djeca sve znaju, pa često pitaju i zašto djecu ne ocjenjujemo u prvom razredu.“
Iz ovog razloga djeca su zapravo već sa šest godina opterećena školom do te mjere da već tada uče ono što bi trebalo da se uči sa sedam godina.
Dosta djece će ovim pristupom učenju kroz igru brže savladati pisanje i čitanje, čak i računanje, nego što bi prateći stari sistem klasičnog učenja. Bitno je da su učenici prvog razreda redovni na časovima jer je suština u sticanju radne navike, a ostalo će doći samo po sebi, kroz igru.
Analize i mjerenja koje bi to precizno pokazale kako je devetogodišnji sistem koji je na snazi već deset godina napredovao ne postoje, dok su iskustva i stavovi stručnjaka uglavnom da ranije uključivanje djece u sistemski rad, primjeren njihovom uzrastu, ne može biti štetno, te da na devetogodišnji model, ipak, nema velikih zamjerki. S obzirom na to, smatraju, nema potrebe ni da se razmišlja o ukidanju tog prvog razreda, bez obzira i na to što zemlje okruženja ne žure da primjene ovaj devetogodišnji model školovanja.
„Istraživanja iz razvojne psihologije ukazuju na to da što ranije dijete krene u bilo kakav sistemski pristup, u vaspitnoobrazovni sistem gdje se sistemski i profesionalno pristupa radu i podsticanju te djece, razvoj djece je adekvatniji. Dakle, treba da razmišljamo o pristupu obrazovanju, a ne o tome koliko to traje“, ističe profesorka razvojne psihologije Ivana Zečević.