Centar za selo planira da do kraja iduće godine revitalizuje i stavi pod svoju kontrolu tri lokacije na kojima trenutno funkcionišu neformalne reonske pijace. Navedene lokacije se nalaze u Stričićima, Bronzanom Majdanu i Potkozarju.
Kako je ranije najavljeno planira se i otvaranje centralne Tržnice u banjalučkom naselju Lazarevo, a zajedno sa njom bi i ova tri lokaliteta sačinjavala mrežu lokacija na kojoj bi poljoprivrednici iz okruženja mogli da trguju svojim proizvodima.
Kako navode iz Centra za selo riječ je o lokacijama koje su građani koristili za trgovinu u periodu kada je pijacama upravljao „Agropromet“. Te lokacije su danas neuređeni prostori na kojima se i danas okuplja stanovnoštvo i vrši trgovina poljoprivrednih proizvoda bez neophodne kontrole, nadzora i upravljanja.
Plan je da se na navedenim lokacijama uspostavi dogovor o trgovini, kao i da se one tehnički opreme za trgovinu koja će se na njima odvijati. To podrazumijeva ograđivanje lokacija, dovođenje vode, gradnju sanitarnih čvorova, karantin prostor i ostalu infrastrukturu. Biće prisutna i veterinarska služba, a sanitarni inspektori će kontrolisati ispravnost proizvoda koji se prodaju na ovim lokacijama.
Iz mjesne zajednice Stričići kao najveći problem trenutne neformalne pijace to što pijačna lokacija nije nigdje registrovana. Ističu da lokacija treba da se uredi, ali i da se uvedu neka pravila na terenu. Iz mjesne zajednice su Centru uputili prijedlog da se organizuje kvantaška pijaca, na kojoj bi se pored stoke mogli prodavati i poljoprivredni, ali i mnogi drugi proizvodi. Pored toga, iako stočna pijaca radi, MZ Stričići nemaju veterinara na terenu koji bi provjerao kvalitet mesa ali i žive stoke.
Neformalna pijaca u Stričićima nalazi se skoro na granici Stričića i Pavića, tako da i mještani iz te mjesne zajednice dolaze na ovu pijacu. Na ovu pijacu dolazi i veliki broj ljudi iz Mrkonjić Grada, Ribnika i Oštre Luke, tako da renoviranje iste ne bi bilo korisno samo mještanima Stričića, već i okolnih opština s obzirom na to da pijaca već sada, u svom neformalnom obliku, ima regionalni karakter.
Centar za selo pokrenuo je izradu elektronske baze podataka poljoprivrednih proizvođača u Banjaluci.
„Ta evidencija bi trebala da definiše sve proizvođače, njihove djelatnosti i da li i koliko viškova prozvode. To će nam pomoći da dođemo do onih koji imaju određene proizvode i budemo posrednici u plasmanu onoga što uzgajaju,“ navode iz Centra za selo.