Vinska bajka porodice Runjevac
Vina porodice Runjevac proizvedena su sa puno pažnje na porodičan način.
Foto: Agroklub
Rijetke, autohtone i radom sačuvane sorte vinove loze i kupaže – ključne su karakteristike vinske priče porodice Runjevac iz Trebinja. Vina proizvode od grožđa iz sopstvenih vinograda, koji se nalaze u Petrovom polju. Godišnje njihov rad priroda „podari“ sa 10.000 čokota vinove loze od koga oni svojim načinom proizvedu 10.000 litara vina.
Vino i vinogradi dio su dugogodišnje i bogate porodične tradicije kod Runjevaca. Ovog pića je uvijek bilo tokom čitave godine a nikad se nije ručalo bez boce na stolu, započinje priču Jovo Runjevac, glava vinarije.
Da bi neko u nečemu bio stvarno dobar, to mora da radi iz ljubavi. Tako je i ovaj vinogradar počeo svoju vinsku priču, ne razmišljajući o velikoj slavi i velikom novcu.
“Tada su to bili mali vinogradi bez špalira, zasađeni po vrtovima koje mi zovemo zgrade. Prvi vinograd na špalir moj otac je zasadio 1968. godine, ja sam tad imao šest godina i sjećam se da su mi dali dvije loze da ih posadim. Ja sam ih zabilježio i još su uvijek žive”, ponosno priča ovaj vinogradar prisjećajući se sa kakvim je isčekivanjem I strepnjom gledao da li će se loza primiti.
Svako područje i svaki kraj imaju posebne načine i običaje koji ih ističu i obilježavaju. Jovo se sjeća da je u vinskom kraju, kao što je Trebinje, dobrog domaćina krasilo dobro vino. Stopama tih priča iz davnina, Jovo je odlučio da ostavi svoj trag i da krene u svoju jedinstvenu priču.
“Kod nas je običaj za Božić da svaka muška glava posjeti svaku kuću, tada se ljudi i mire i domaćin stavlja na trpezu najbolje od vina i svojih proizvoda. Onda bi oni pričali koje je najbolje i te priče su i mene interesovale. Sjećam se da su govorili da je najbolje vino bilo kod Džudža. Njihova mjera kvaliteta je bila da ono gori na vatri. To me je zaintrigiralo da vidim gdje su ti vinogradi bili i i koje su to sorte vinove loze. Tako sam i došao do njih – do kadaruna, surca, žilavke. Polakao sam sklapao kockice koliko bi trebalo procentualno čega da se posadi. Kad sam počeo to da radim, još uvijek je bilo po nekim vrtovima prutova tih sorti. Sad više to ne bi bilo moguće naći. Da ih tada nismo sačuvali, one bi praktično nestale”, priča on.
Foto: Agroklub
Međutim, kao i svaki početak, početak porodice Runjevac nije bio nimalo lak, a put je bio itekako trnovit.
“Trebalo je naći kalemare, čovjeka koji hoće da to radi. Išao sam u Srbiju, u Veliku Drenovu. To nisu bile velike količine loznih kalemova, možda po 400 i 500 komada po sorti”, kaže naš sagovornik.
Koje sve sorte gaji porodica Runjevac ?
Kadarun, surac, plavac i plavka danas su rijetke vrste vinove loze koje se mogu pronaći samo u nekolicini vinograda. Prednosti tih sorti su “lako” održavanje, otpornije su I zahtijevaju manje prskanja. Porodica Runjevac odlučila je da se fokusira na kvalitet, a ne na količinu. Ove sorte su najpogodnije za to.
Umjetnička crta porodice, kupaže umjesto sortnih vina
Vinarije se opredjelila da ne pravi sortna vina već kupaže.
Kupaža je process miješanja različitih vina, bez obzira da li su napravljena od istih sorti grožđa ili ne. Cilj samog postupka je stvaranje novog, originalnog i drugačijeg vina.
Crna vina koje proizvodi ova porodica su kupaže 4 sorte koje uzgajaju, a bijela vine su kupaže župljanke, smederevke, bijelog kadaruna, italijanskog rizlinga i žilavke.
Razlog za ovakav izbor, ali i ograničenja koja ono donosi, ispričao nam je sam tvorac ove porodične vinarije, Jovo Runjevac:
“Ne volim sortna vina. Odlučio sam se za kupaže, nešto što je nekada bilo ovdje, za što se govorilo da je dobro vino. Kad je vinograd počeo da rađa i kad sam napravio kupažu, svakome se svidjelo ko je probao, iako niko nije znao da odgonetne o kojoj sorti je riječ. Problem takvih vina je što ih niko neće u restoranu tražiti. Ona moraju imati dobru promociju, kada ih ljudi probaju da se zainteresuju za njih”
Ljubav prema vinu zbližila je čitavu porodicu
Da je ovo pravi porodični biznis, shvatili smo kada smo čuli da su u posao uključene i tri kćerke. Sve 3 prihvatile su da nastave porodičnu tradiciju, ovaj posao rade sa ljubavlju i imaju različita zaduženja.
Foto: Agroklub
“Ljubav i tradicija prema vinu se prenose sa koljeno na koljeno u našoj porodici. Mi smo samo unijele dozu elegancije u našu proizvodnju i dokazale da je moguć spoj inovativnog i tradicionalnog. Vino i žene su spojivi, a vina od ženskih ruku su remek djelo. Iako otac vodi glavnu riječ kada je u pitanju vinograd i proizvodnja, svi imamo svoje uloge u tom procesu. Nekada su to poslovi u održavanju vinograda, a nekada izlaganja na prezentacijama i sajmovima, pakovanje i skladištenje boca. Ipak, neke aktivnosti se podijele – Snežana vodi glavnu riječ u proizvodnji i pakovanju, Marija je sjajan logističar, a ja sam uglavnom zadužena da sve to lijepo prezentujem i pronađem nova tržišta”, objašnjava Vedrana Runjevac.
Vino porodice Runjevac stiglo je čak do Italije
Vino je veoma delikatan proizvod, i potrebno ga je na pravi način predstaviti. Italija je poznata kao zemlja sa velikom tradicijom u proizvodnji vina. Stoga, velika je čast kada se jedno porodično vino pronađe u istančanim grlima Italijanskih somelijera.
Ovo vino nedavno je prezentovano u Milanu, gdje je zasluženo zaradilo epitet nove zvijezde vinskog Mediterana.
Ovo će da otvori novi pravac za vinsku cestu Hercegovine i približiće naša vina stranim kupcima i turistima.
Za naredni period, porodica Runjevac planira da proširi tržište, a u ovom trenutku ih možete pronaći u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori. Takođe, rade na tome da uvedu novu etiketu pod simboličnim nazivom “Tri kćerke”.
