Proizvodnja tradicionalnih proizvoda ima velike potencijale u BiH

 

U početku smo trahanu pravili isključivo za vlastite potrebe, a onda prepoznali mogućnost da krenemo sa proizvodnjom većih količina i razvijemo naš brend.

Braško je naziv brenda domaće tjestenine, koju su u Bihaću odlučili proizvoditi Nermin i Nervesa Kasupović. Pod ovim imenom odlučili su, za početak, na tržište plasirati domaću trahanu, trahanu sa povrćem te integralnu trahanu.

Ističu da su se za ovu proizvodnju odlučili jer sa njom imaju duboku povezanost, s obzirom da je tipična za njihov kraj.

Spoj tradicionalnog i urbanog koncepta

“Domaća trahana je dijelom svakodnevne ishrane u BiH, posebno u Bosanskoj Krajini. Jednostavno imamo istinsku vezu sa njom. U početku smo je pravili isključivo za naše potrebe, a onda prepoznali mogućnost da krenemo sa proizvodnjom većih količina i razvijemo vlastiti brend. Tako je nastao Braško. U BiH postoji veliki broj industrijskih i poluindustrijskih proizvoda ove vrste, mi smo se ipak odlučili za tradicionalni način proizvodnje. Što znači da je kompletan proces zasnovan na ručnom radu, sa domaćim sirovinama i bez dodavanja aditiva i konzervansa”, govori Nermin za Agroklub.

Hrana je intimna stvar, ali je ključno poljoprivredu posmatrati kao biznis

Kasupovići ističu da se ljudi vraćaju prirodi, zdravom načinu života i tradiciji pa se u ovu priču njihov Braško savršeno uklapa.

“Što znači da tržište, odnosno potreba postoji, sad je samo pitanje šta i kako ćemo ponuditi. Zahtjevi su pooštreniji, kupcu je sve na dohvat ruke i ako ponuda nije u skladu sa njegovim potrebama, on odlazi. Zato je izuzetno važno da se prate navike potrošača i da se proizvođač prilagođava njima. Mi smo upravo to uradili – tradicionalno prilagodili potrebama savremenog potrošača, prije svega u komunikacijskom smislu. Naš slogan je – Stvaramo novu tradiciju – jer želimo da sa novim kupcima Braško opstane i ostane dijelom tradicije”, tvrdi Kasupović.

Zapošljavaju teže zapošljive profile

Pored toga što u svoj fokus stavlja domaće proizvode, Braško je i brend koji promoviše društvenu odgovornost i zapošljava teže zapošljive kategorije, sa fokusom na žene starije od 50 godina.

“Ako sagledamo činjenice, dođemo do jednostavnog zaključka – naše izvorne proizvode najbolje prave naše majke, nane i nene. Jer one su odrasle sa njima i oduvijek ih prave za lične potrebe. A ako pogledamo stanje sa tržištu rada, upravo te žene su i najugroženija kategorija i najteže dolaze do zaposlenja. Što znači, ukoliko se fokusira na ovu vrstu zaposlenika, poslodavac dobije radnika koji je već osposobljen za rad, sa ugrađenom radnom navikom i ono što je najvažnije uposlenika koji ne čeka vizu za napuštanje Bosne i Hercegovine. Naši radnici djelimično pripadaju ovoj kategoriji i izuzetno smo zadovoljni jer sve prethodno navedeno je zapravo zasnovano na našem ličnom iskustvu”, ističe on.

Prvi u BiH pokrenuli proizvodnju mikropovrća

Za ovakav pristup zapošljavanju su se odlučili prvenstveno iz praktičnih razloga, ali su kasnije uvidjeli njegove mnogobrojne prednosti te shvatili da ga zaista ima smisla praktikovati.

“Ako uzmemo u obzir sve ono ranije spomenuto, uveliko možemo pomoći zajednici. Socijalno odgovorno poduzetništvo pa tako i u oblasti poljoprivredne proizvodnje je izuzetno važno za razvoj društva. Ne mislim isključivo na zapošljavanje teže zaposlivih profila, nego generalno na sve društveno odgovorne segmente”, ističe ovaj proizvođač.

Nedostatak financija je samo jedan od izgovora

Kasupovići imaju i desetogodišnje iskustvo u brendiranju poljoprivrednih proizvoda jer posjeduju marketinšku agenciju koja sarađuje sa poljoprivrednim proizvođačima i pomaže im u predstavljanju i reklamiranju onog što rade. Ipak, ističu da je stanje u ovoj oblasti veoma izazovno jer se zaista malo pažnje posvećuje brendiranju.

“Teško je detektirati koji je to stvarni razlog za ovakvo stanje, ali ja lično smatram da je do samih poljoprivrednih proizvođača. Prije svega nisu dovoljno educirani u ovoj oblasti, o značaju marketinga i brandinga za razvoj poslovanja. Drugo, oni koji su djelimično uvidjeli prednost imaju strah od promjena. Kada pogledamo većinu domaćih poljoprivrednih proizvoda, uviđamo identične probleme: vizuelno neatraktivnan proizvod, izuzetno slaba komunikacija sa potrošačima, neinovativnost i brojni drugi”, govori Nermin o trenutnom stanju u oblasti marketinga poljoprivrednog sektora.

Dodaje i da je marketing važan segment poljoprivredne proizvodnje koji bi se više trebao primjenjivati jer proizvođačima daje mnogo bolje rezultate.

“Smatram da je neophodno da se poljoprivrednici prije početka pokretanja proizvodnje, savjetuju sa marketinškim stručnjacima i zajedno razvijaju novi proizvod jer na taj način siguran sam da će napraviti bolje rezultate. I za kraj, pravdanje nedostatkom financija je samo jedan od izgovora, obzirom da je sve više javnih poziva i grantova koji podržavaju baš ovu vrstu aktivnosti u poljoprivrednoj proizvodnji”, ukazuje ovaj poduzetnik za kraj našeg razgovora.

Izvor: Agro klub