Foto: Saška Subić
Na prostranstvima netaknute prirode livanjskog polja trenutno galopira preko 300 divljih konja. Livanjski divlji konji su potomci pitomih konja koje su vlasnici pustili na slobodu.
Putnici koji se zapute magistralnim putem M-16, na dionici između Kupresa i Livna, niže prevoja Borova Glava, na visoravni Krug doživjeće otežano odvijanje saobraćaja koje čak ni najnervoznijim vozačima neće predstavljati problem jer se radi o pravom čudu prirode. Pored puta će tokom zimskih mjeseci vidjeti desetine, nekada i stotine divljih konja koji ližu so u blizini ulice, a slobodno žive na predijelima visoravni Krug.
U potrazi za hranom i vodom, ovi konji dnevno pređu i desetke kilometara. Njihov je opstanak pod direktnim uticajem predjela koji su na planini bogati travom. Svoje mjesto u divljini dobili su tokom 70-ih godina prošlog vijeka kada su ih stanovnici livanjskih sela pustili na slobodu. Razlog tome bila je zamjena konja poljoprivrednim mašinama, pa umjesto da ih usmrte prepustili su ih prirodi.
Na početku je livanjskim poljanama srećno i slobodno galopiralo svega 30-ak konja, a sa vremenom je njihov broj rastao i u ovom trenutku se procjenjuje na oko 350 grla predivnih divljih konja slobodnih u netaknutoj prirodi.
Posjetioci livanjskog polja i visoravni Krug kažu da se dešavalo da im konji priđu sami i jedu iz ruke ako im ponude jabuke, kocku šećera ili hljeb. Planinari koji često prave rutu preko obližnje planine Cincar u više navrata svjedočili su ovom čudu prirode i potvrdili miroljubivu prirodu livanjskih divljih konja.
Divlje livanjske konje ćete sresti na prometnim dijelovima Kruga i livanjskog polja samo u zimskom periodu jer je visoravan Krug poznata po oštrim zimama tokom kojih se ova veličanstvena bića povlače na vrhove planina u potrazi za hranom. Zbog nedostatka hrane snalaze se kako znaju, pa nerijetko siđu blizu lokalnog puta gdje ih mještani i turisti koji se tu zadese nahrane dok se dive prizoru gracioznih divljih konja koji u svoj svojoj slobodi neometano galopiraju poljem.
Ostatak godine konji se kriju od neželjenih pogleda te ih posjetioci mogu vidjeti jedino ako znaju lokacije kojim se kreću. Konji se instiktivno kriju od ljudskih pogleda jer, na žalost, izloženi su konjokradicama, bilo zbog preprodaje mesa ili zabave za one koji u igri sa tudjim životinjama ne vide nikakav problem, a koje javnost ne osuđuje dovoljno.
Da nije sve tako crno dokazuje nam i lokalna zajednica na livanjskom područiju koja je odlučila i zakonski zaštititi krdo divljih konja, točnije 286 konja i 48 ždrijebadi, koje se slobodno kreću podno i na vrletima Cincara, ostavljajući bez daha svakoga ko prolazi tim krajem. Od 2010. godine o divljim konjima brine planinarsko-ekološko društvo “Borova Glava” iz Livna.
Fenomen divljih konja veoma je rijedak u Evropi i iz ovog razloga se radi na dodatnoj zaštiti i očuvanju krda slobodnih divljih konja.
Brojni zaljubljenici u životinje iz čitavog svijeta zainteresovani su za pomoć u očuvanju ovog prirodnog fenomena, a za sada se rade nove lokve i objekti gdje će se za konje skladištiti hrana kako bi izbjegli njihov izlazak na magistralni put gdje ugrožavaju svoje živote, ali i živote učesnika u saobraćaju na toj dionici puta.
Pogledajte snimak divljih konja kako slobodno galopiraju na područiju Livna iz vazduha dok dokazuju da je priroda nešto najljepše što čovječanstvo posjeduje. Nisu to skupi automobili, odijela, mašine, već priroda netaknuta od strane čovjeka, ili ono što je ostalo od nje.