Mostarski sajam: Unaprijeđenjem kvalitetnih proizvoda protiv konkurencije

 

Na konferenciji za medije predstavljen je nastupajući Međunarodni sajam gospodarstva u Mostaru 2020, na kojem je zemlja partner Mađarska.

U Mostaru je održana konferencija za medije, povodom 23. po redu Međunarodnog sajma gospodarstva – Mostar 2020. Događaj će biti održan od 31. marta. do 04. aprila, a ove godine će zemlja partner biti Mađarska.

Na konferenciji su sudjelovali Dalfina Bošnjak, direktorica Mostarskog sajma, Marko Šantić, predsjednik Gospodarske komore Federacije BiH, a u ime zemlje partnera bio je Krisztian Posa, veleposlanik Republike Mađarske u BiH te Daniel Pazsitzky, direktor za komunikacije i marketing Agencije za promociju izvoza Mađarske (HEPA).

Odlični bilateralni odnosi

Veleposlanik Posa je rekao da je ogromna čast Mađarske što će biti ovogodišnji partner, kao nasljednik prijašnjih zemalja partnera Kine, Turske, Hrvatske i Srbije. Izrazio je uvjerenje da će njeno učestvovanje, kao zemlje partnera na Sajmu doprinijeti razvoju ekonomskih odnosa između dviju država, posebno zbog toga što su bilateralni politički odnosi na svim poljima odlični.

“U našoj bilateralnoj suradnji ne postoji nijedno otvoreno pitanje, a također želim naglasiti da za nas Bosna i Hercegovina nije samo značajan partner već i istinski prijatelj”, izjavio je Posa, dodavši da Mađarska, kao trenutno deseti najznačajniji gospodarski partner BiH, pruža potporu ubrzanju procesa euroatlantskih integracija Bosne i Hercegovine.

Potencijalno tržište šipka i smokve

I Pazsitzky je izrazio zadovoljstvo ovogodišnjim partnerstvom dviju zemalja te je istaknuo da će preko Agencije za agrarni marketing, između ostalih izlagača, na sajmu biti prezentovana mađarska kuhinja gdje će posjetioci moći degustirati razne specijalitete, kao i odlična vina iz te zemlje.

Posjetioci će moći da degustiraju specijalitete mađarske kuhinje

Govoreći o potencijalnoj saradnji između dvije države, Marko Šantić, predsjednik GK Federacije BiH je rekao da je Mađarska veliko potencijalno tržište sa kojega u GK-u pristižu upiti o dva poljoprivredna proizvoda, šipku i smokvama, za kojima vlada veliko zanimanje i potražnja u Panonskoj zemlji.

Federalne i županijske vlasti bi trebale poticati proizvodnju tih voćarskih vrsta pošto za sada nemamo uslove za stvaranje ozbiljnijih količina za izvoz.

“Otvoren je ogroman prostor, a pogotovo za te dvije vrste u poljoprivredi – šipak i smokvu, koje se u Hercegovini mogu proizvoditi bez problema, a moglo bi ih se plasirati i na mađarsko, ali i regionalno tržište s jako dobrom cijenom”, izjavio je Šantić.

Panel o gastronomiji i turizmu

O promociji potencijalne saradnje i proizvodnje većih količina spomenutih usjeva rekao:

“Imat ćemo čitav jedan panel na temu turizma i gastronomije gdje ćemo otvoriti pitanje vrsta koje mogu biti izvezene u Mađarsku. Ne možemo se boriti u poljoprivredi s razvijenijim i većim zemljama u konvencionalnoj proizvodnji, ali možemo proizvoditi ono što ne uspijeva u zemljama središnje i istočne Europe, a naši proizvodi kvalitativno odskaču od konkurencije koja ih također proizvodi”, dodao je te ustvrdio da je ovaj projekt nemoguće ostvariti bez potpore od nadležnih županijskih i Federalnih institucija.

Najveća sajamska manifestacija u BiH

Na kraju je direktorica sajma pozvala sve zainteresovane da posjete ovogodišnju manifestaciju, posebno sve privrednike, a očekuje se oko 800 izlagača na 30 hiljada metara kvadratnih.

“Mađarska je prisutna na ovom dešavanju od samih njegovih početaka. Mogu slobodno kazati da je naš poslovni odnos prerastao u prijateljski i iznimno mi je drago što je upravo Mađarska ove godine zemlja partner jer će to još više učvrstiti naše poslovne i prijateljske veze”, kazala je Bošnjak.

Možemo reći da će poljoprivreda i prehrana imati posebno mjesto na ovogodišnjem sajmu u Mostaru, a možemo se nadati da će i poljoprivrednici iz južnijih krajeva zemlje, gdje smokva i šipak itekako mogu uspijevati, najprije prepoznati značaj ove manifestacije, a onda, ukoliko dođu i čuju ohrabrujuće poruke od strane nadležnih institucija vlasti koje bi trebale osigurati poticaje, možda i krenu u njihovu masovniju proizvodnju.

Izvor: AgroKlub