Konji Lipicaneri će se naći na UNESCO-voj listi nematerijalne baštine

Uzgoj lipicanera imao je veliku ulogu u istoriji ovog podneblja, posebno u kulturi plemićkoga, veleposjedničkoga i vojnoga sloja, kao i u narodnom životu.

Tradicija uzgoja lipicanera (Lipizzan Horse Breeding Traditions) kao višenacionalna nominacija osam država (Austrija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Mađarska, Italija, Rumunija, Slovačka i Slovenija), predata je kao prijedlog za upis na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva, izvijestili su iz Ministarstva kulture.

Tradicija uzgoja lipicanera u susjednoj Hrvatskoj kao nematerijalno kulturno dobro, upisana je u Registar kulturnih dobara države početkom 2017. godine.

Krajem iste godine započela je međunarodna inicijativa za izradu nominacije prema UNESCO-u, Ministarstvo kulture je glavni koordinator ove susjedne zemlje za pripremu i izradu nominacije, a podršku u pripremi nominacije dali su brojni nosioci ovog kulturnog dobra.

Od Državne ergele do većih i manjih konjogojskih udruženja, koja se bave uzgojem lipicanera, kao i naučne, obrazovne, kulturne i upravne institucije.

Uzgoj lipicanera na ovim prostorima danas se sprovodi u dva oblika: uzgoj u državnim ergelama i tradicionalni uzgoj u seoskim gazdinstvima. Između oba načina postoji uska povezanost i usklađenost koja se razvija od 19. vijeka, a posebno je naglašena od 20-ih godina 20. vijeka, kada su osnovana prva konjogojska seljačka udruženja.

Izvor: Agroklub