Publika za svaki događaj traži kartu više: Matović o radu Banskog dvora za vrijeme pandemije
Uprkos ograničenjima u radu koja su sve kulturne ustanove dovela u nezavidan položaj, Banski dvor organizuje brojne događaje koji su posjećeni do posljednjeg mjesta.
Foto: Borislav Brezo
FOTO: BORISLAV BREZO
Prema riječima direktora Kulturnog centra Banski dvor, Mladena Matovića, njihova ljetnja sezona pod nazivom „50 po 50“ naišla je na odlične reakcije. Ljubitelji kulturnih sadržaja kao i kulturni radnici, nadaju se skorom povećanju dozvoljenog broja posjetilaca, jer je zainteresovanih za program u Banskom dvoru, uvijek više od 50.
Recite nam više o radu Banskog dvora u ovom periodu kada je ograničen broj posjetilaca? Kako ste zadovoljni interesovanjem publike za događaje koje organizujete?
Nakon tromjesečne pauze prouzrokovane pandemijom novog virusa korona, Banski dvor je početkom jula pokrenuo ljetnu sezonu kulturnih dešavanja simboličnog naziva “50 po 50” imajući u vidu propisano ograničenje od 50 posjetilaca. Od tada pa sve do danas, mjerenje tjelesne temperature na ulazu, obavezna dezinfekcija ruku i prostora, odgovarajuća distanca, te nošenje zaštitne maske, postali su neizostavan dio novog „kućnog reda“ naše ustanove koja od početka primjenjuje sve neophodne mjere prevencije i predostrožnosti. Iako svjesni da cjelokupna situacija sa virusom korona i dalje nije nimalo bezazlena, kroz pokretanje ljetnje sezone „50 po 50“ željeli smo poslati poruku da uprkos svemu, život ne smije stati i da uz odgovorno ponašanje moramo početi da se navikavamo živjeti sa virusom, te da u tom svemu pronađemo i način kako da zadovoljimo naše kulturne potrebe. Veliki broj mejlova i poruka koje smo dobili putem naših društvenih mreža u proteklom periodu ukazuju na to da su ljudi nakon svega što nas je snašlo sa pojavom virusa korona itekako željni tog duhovnog i nematerijalnog segmenta života – kvalitetnog koncerta, predstave, izložbe, književne promocije, zbog čega naša misija organizovanja reprezentativnih programskih sadržaja iz oblasti kulture i umjetnosti u ovom trenutku postaje još važnija i višeslojnija.
Da li Vam se dešavalo da imate više zainteresovanih za događaj od broja karata koje možete ponuditi publici? Kako je smanjen broj ljudi u publici uticao na rad Banskog dvora?
Naravno da jeste i to bukvalno za svaki događaj organizovan u okviru sezone „50 po 50“. U prethodnih nekoliko godina veliku pažnju posvetili smo radu na unaprijeđenju komunikacije sa publikom i gotovo svaki događaj u vlastitoj produkciji Banskog dvora pratila je maksimalna posjećenost, a za mnoge se tražila i „karta više“. Moglo bi se reći da smo zbog toga sada u velikom problemu jer posjetioci teško prihvataju činjenicu da je zbog aktuelnih mjera broj mjesta u publici u ovom času umanjen za čak osam puta u odnosu na kapacitet naše ustanove, zbog čega samo oni najrevnosniji pratioci dešavanja i programa u Banskom dvoru uspijevaju da obezbijede ulaznicu na vrijeme. Iskreno se nadam da će nadležni organi u skladu sa praksom u ostalim državama regiona, u najskorije vrijeme liberalizovati mjere koje se odnose na povećanje dozvoljenog broj posjetilaca u ustanovama kulture.
Kako izgleda organizovanje događaja u periodu pandemije virusa korona? Uspevate li sarađivati i sa umjetnicima i kulturnim institucijama iz regiona?
Organizovanje događaja u doba pandemije istovremeno je veoma izazovno i stresno jer se različite mjere i preporuke u različitim državama bukvalno mijenjaju iz časa u čas, a svaki ozbiljan organizator treba znatno ranije da dogovori, najavi i pripremi realizaciju određenog programskog sadržaja. Tokom jula i avgusta mjeseca Banski dvor je organizovao preko 40 raznovrsnih (muzičkih, književnih i likovnih) programa koji uključuju i gostovanje značajnih umjetnika iz regiona ali samo mi znamo kroz šta smo sve prošli da to sve bude uspješno realizovano. Ali to je izgleda ta „nova normalnost“ i tu smo gdje jesmo – da mi je neko prije godinu dana rekao da ćemo u budžetima manifestacija trebati predvidjeti i toškove za PCR testove izvođača i umjetnika iz inostranstva ne znam kako bih odreagovao.
Kako je po Vama ova situacija uticala na kulturu, kako u Banjaluci, tako i u cijeloj državi?
Nažalost, kultura je pretrpila i još uvijek trpi veliku štetu jer su zbog novonastalih okolnosti umjetnici i kulturni radnici još uvijek u najvećoj mjeri u fazi svojevrsnog „prinudnog odmora“ i iščekivanja pozitivnih vijesti i popuštanja restriktivnih mjera, koje će nadajmo se uskoro dovesti do obostrane radosti umjetnika i publike.
Mnogi festivali i drugi kulturni događaji se održavaju onlajn. Kakva su Vaša predviđanja kada je u pitanju budućnost kulture i njeno sve češće seljenje u virtuelni svijet?
Internet nam je pomogao da u najtežim trenucima potpunog zaključavanja lakše prebrodimo nemogućnost posjete kulturnim događajima ali na to treba gledati samo kao na „bajpas“, jer bez žive interakcije između izvođača i publike nema istinske umjetnosti.
Banski dvor i dalje ima bogat i raznovrstan program. Šta to govori o bogatstvu kulture i talentu umjetnika kod nas?
To nam govori da imamo vrhunske umjetnike i ansamble i da samo trebate doći u Banski dvor da se lično uvjerite u to.
PRIPREMAJU „JESENJU SONATU“
“Naravno i ove godine planiramo održati festival ‘Jesenja sonata’, jer kao što sam već rekao – život ne smije stati i svi moramo iznaći način kako da uskladimo svoje aktivnosti i održimo kontinuitet rada – očekujemo uskoro još neke informacije u vezi sa novim mjerama kod nas i u regionu nakon čega ćemo objaviti kompletan program i format ovogodišnjeg festivala”.
Izvor: Srpska info
